Europska unija upravo promiče transformaciju klasičnih u inkluzivnu zelenu ekonomiju koja generira rast, stvara nova radna mjesta i smanjuje siromaštvo kroz odgovorno i održivo upravljanje prirodnim resursima. Značajnu ulogu u provedbi tih politika imaju regije i gradovi, zato je važno da su ključni dionici i u korištenju svih instrumenata na razini EU.
Pitka voda i šume su naši najvažniji prirodni resursi koje je potrebno sačuvati u biološkom smislu i u smislu državnog vlasništva. Da bismo ih mogli sačuvati, nužno je znati kojim resursima raspolažemo.
Predlagat ćemo programe kako bi se uvela obveza mapiranja prirodnih resursa uz uporabu geografskog informacijskog sustava, suvremene informacijske tehnologije koja omogućava ne samo točno geografsko pozicioniranje tih resursa, nego i praćenje njihovog biološkog stanja, vlasništvo nad njima i dr.

 

Nužno je započeti s utvrđivanjem detaljnog trenutnog stanja zaliha pitke vode i šuma kako bi se mogao pratiti utjecaj globalnih klimatskih promjena na te resurse, ali i utvrditi nesavjesno i neracionalno gospodarenje tim resursima.
Prioritet je ukazati javnosti kako politika očuvanja okoliša pridonosi zdravlju i dobrobiti zajednice. Cilj je pridobiti potporu građana kroz rad na terenu i komunikaciju s građanima. Zaštita prirodnih resursa je garancija održivog razvoja.
Ne manje važno je osiguranje opskrbe energijom. Promoviranje i obrana interesa Republike Hrvatske u infrastrukturnom povezivanju mreže tokova energetike – plinovodi, naftovodi, podzemna skladišta plina, transmisija i distribucija električne energije i integracija mreže Republike Hrvatske u konektivnost strujnih tokova EU treba biti jedna od naših primarnih zadaća. Pri tome mislimo na izuzetan napor koji treba uložiti za izmjenu postojećih projekata, prvenstveno u tranzitu plina.
Hrvatska dosad, nije iskoristila svoj zemljopisni položaj, kao i ostale izuzetne prednosti da postane glavni tranzitni pravac za plin s područja Srednje Azije i istočnog Mediterana. Veliki planirani projekti zaobišli su Hrvatsku i usmjereni su prema Italiji, dok Hrvatska ostaje „slijepo crijevo“. Isto se može reći i za cestovne transportne koridore. Spajanje mreža hrvatskih autocesta od Ploča do Albanije i Grčke, uz istovremeno polaganje magistralnog plinovoda prema srednjoj Europi, treba biti jedan od prioriteta hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Ekonomski učinci skretanja tokova energija, roba i osoba na teritorij Republike Hrvatske bio bi značajan, uz multiplicirajuće pozitivne učinke. Rezultat svega bio bi gospodarski rast. Energetska neovisnost osnova je razvoja svakog gospodarstva i temeljni preduvjet za život građana te sigurnost da će imati dovoljno energenata, a ne strepiti od nedostatka istih.