Hrvatska ima razgranatu mrežu socijalnih prava i usluga te tradiciju socijalne zaštite. Socijalna zaštita je u domeni država članica, ali ideja socijalne Europe u kojoj prevladava poštivanje ljudskih prava, kvalitetni radni uvjeti, briga za obitelj i djecu, briga za osobe starije životne dobi, ravnopravnost spolova i zaštita od nasilja je jača nego ikada.
Putem fondova Unije, ali i Europskog socijalnog fonda te Europskog regionalnog fonda, imamo dužnost razvijati najbolje socijalne usluge za ranjive skupine stanovništva.

 

Našim pomnim planiranjem na razini države i osluškivanjem potreba građana treba razvijati najbolje modele potpore i skrbi koji su održivi i koji će ispunjavati naše zajedničke europske ciljeve.
Bez obzira na naša različita obilježja (spol, rasu, etničku pripadnost, vjeru, dob, invaliditet ili spolnu orijentaciju), imamo jednake mogućnosti i one se trebaju ostvarivati putem zajedničkih politika, ali i direktiva na razini Europske unije.
Osobe s invaliditetom imaju pravo na uključenost u zajednicu i na tržište rada, ali i potporu dohotku koja im omogućuje dostojanstven život, a osobe starije životne dobi pravo na primjeren dohodak u starosti s pristupom dugotrajnoj skrbi u vlastitom domu ili zajednici.
Zalagat ćemo se za još snažniju potporu djeci i roditeljima dalje potičući zdravi balans između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Također ćemo insistirati na osnaživanju obitelji u riziku s naglaskom na djecu i žene žrtve nasilja.
Republika Hrvatska kao odgovorna članica Europske unije dužna je podnijeti svoj dio solidarnosti i osigurati socijalnu uključenost tražitelja azila i azilanata, uvažavajući pritom svoje ekonomske mogućnosti i interese svojih građana. Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita (azil ili supsidijarna zaštita) imaju pravo na integraciju i učenje jezika, kao i pravo na rad i zapošljavanje.